Sindrom sagorijevanja medicinskih sestara: Prva pomoć

 

Sindrom sagorijevanja se često izjednačava sa stresom na poslu, međutim, stres je samo vrh ledenog brijega kada je u pitanju “burnout”. Ovaj pojam je prvi uveo psiholog Herbert Freudenberger (1974), a Maslach ga je definisala kao višedimenzionalni sindrom stresa kojeg sačinjavaju: emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i osjećaj smanjenog ličnog postignuća.

Rizik od sagorijevanja je najveći među pomažućim zanimanjima, u koja spadaju i medicinske sestre. Medicinske sestre osim posjedovanja stručnog znanja i vještina moraju posjedovati i emocionalnu zrelost i stabilnost jer se kroz svoj posao suočavaju s ljudskim patnjama, etičkim dilemama i brojnim izazovima.

Kako bi kod sebe što ranije detektovali simptome sagorijevanja neophodno je informisati se o ovom kompleksnom konstruktu ali i jačati moć introspekcije i nadgledanja vlastitog ponašanja. Postavljajte sebi pitanja: U kojim situacijama me moj posao posebno zamara? Kojim znakovima moje tijelo upozorava na takva stanja? Koje misli se javljaju u takvom stanju? Kako moja okolina reaguje na takve probleme?

Kako prepoznati burnout?

Početnu fazu burnouta možete prepoznati po stalnoj nadraženosti, anksioznosti, problemima sa koncentracijom, zaboravljanje, razdoblja sa povišenim pritiskom, lupanje srca, nesanica, problemi sa probavom i nezadovoljstvo poslom.

U drugoj fazi osoba pokušava sačuvati svoju energiju ali to čini na neadekvatne načine - kašnjenjem na posao, izostajanjem s posla, odgađanjem obaveza i produžavanjem pauza. U ovoj fazi se javlja konstantni umor, porast cinizma i apatije, nezainteresiranost za druženje, gubitak seksualnog interesa, a može rezultirati i pribjegavanju psihoaktivnim supstancama.

U trećoj fazi je svima oko vas vidljivo da se nešto dešava jer su simptomi sada veoma izraženi, a često dolazi do raskidanja nekih socijalnih odnosa, učestalih sukoba i agresivnih ispada. Posao je u ovoj fazi već postao ekstremno opterećenje za osobu te se javlja gubitak osjećaja lične vrijednosti. Ostali znaci sagorijevanja su hronična depresija, hronična psihička i fizička izmorenost, glavobolje i migrene, stalni probavni problemi, pad imuniteta i stalno obolijevanje, alergije isl.

Rizik od burnouta u doba pandemije

Za vrijeme pandemije COVID-19, medicinske sestre su pored rizika od infekcije izložene i riziku od sagorijevanja na radnom mjestu. Dugotrajno izlaganje brojnim stresorima u konačnici može dovesti do narušavanja psihofizičke ravnoteže organizma, posebno ukoliko faktori rizika nadjačaju zaštitne faktore.

Rezultati istraživanja (Sambolec, Železnik, 2018) pokazuju kako ispitanici koji rade s infektivnim bolesnicima značajno više imaju problema sa spavanjem, često se osjećaju emotivno praznim te su češće razdražljivi i nervozni od ispitanika koji ne rade s infektivnim bolesnicima. Rješenje koje bi dovelo do smanjenja stresa jeste povećanje broja zdravstvenih radnika, osiguravanje adekvatnih materijalnih sredstava za rad, te edukacija zaposlenika o tehnikama suočavanja sa stresom.

Na vanjske izvore stresa (produženo radno vrijeme, rad u smjenama, strah od zaraze, svjedočenje patnji i smrtnosti, umor, preopterećenje poslom) je veoma teško utjecati i moramo prepoznati situacije u kojima oni nisu u našoj kontroli. Postoje i unutarnji faktori rizika koji ovise o samoj osobi i upravo ovi faktori se mogu ublažiti radom na sebi ili uz stručnu pomoć kada je to potrebno. U njih spadaju: nerealna očekivanja, identifikacija sa osobama sa kojima radimo i sa njihovim problemima, pretjerana vezanost za posao, problem sa kontrolom, zamjena privatnog i društvenog života poslom, nedjelotvorno korištenje radnog vremena i osjećaj profesionalne nekompetentnosti.

Kako pomoći sebi?

Socijalna podrška

Socijalna podrška na poslu ali i socijalna mreža van posla djeluju kao zaštitni faktori i mogu umanjiti posljedice stresa. Podrška podrazumijeva dobivanje informacija ali i praktičnu pomoć od strane bliskih ljudi. Osjećaj pripadanja, prihvaćanja i uzajamnog poštovanja bitni su za očuvanje mentalnog zdravlja, te je iz tog razloga bitno raditi na jačanju socijalnih veza i porodičnih odnosa.

Asertivna komunikacija i samopouzdanje

Osobe koje ne znaju reći “NE” su češće žrtve burnouta od onih koji komuniciraju na asertivan način. Veoma je bitno shvatiti da pretrpavanje obavezama koje ne možemo kontrolisati dovodi do stresa i da je u tim situacijama nephodno zaštiti sebe tako što ćete izraziti drugima svoja osjećanja, želje i stavove na način koji nije agresivan ali je dovoljno jasan i konkretan. Fokusirajte se na ključne zadatke i nemojte osjećati krivicu kada eliminišete aktivnosti koje vas nepotrebno opterećuju. Lakše ćete se nositi sa izazovima na poslu kada prihvatite sebe i ojačate svoje samopouzdanje. Trudite se da se suprotstavljate negativnim i samoporažavajućim stavovima i da svoju vrijednost ne izjednačavate sa uspjehom na poslu.

Uvjerenja i stavovi prema poslu

Važno je nadgledati svoja uvjerenja i stavove kako biste one iracionalne zamijenili racionalnim. Neka od najčešćih uvjerenja koja mogu uzrokovati stres su idealiziranje posla, težnja ka savršenstvu i previsoka očekivanja. Uvjerenje koje doprinosu sagorijevanju jeste da trebate biti uvijek sabrani i da ne trebate imati problem kao drugi. Da biste smanjili rizik od sagorijevanja potrebno je preispitati nerealistična očekivanja u odnosu na sebe ili na druge, raditi na tome da pretjeranu brigu i osjećaj lične odgovornosti svedemo na zdraviji nivo, te da naučimo razlikovati ono što jeste od onoga što nije pod našom kontrolom.

Tehnike nošenja sa stresom

Kada smo izloženi stresu javljaju se brojne negativne misle koje su jako uporne. Nekim ljudima pomaže kada te misli podijele sa svojim prijateljima, drugi dožive olakšanje kada te misli zapišu, a neki se oslobađaju negativnih misli meditacijom, tehnikama disanja, tehnikama progresivne mišićne relaksacije, fizičkom aktivnošću, planiranjem, bavljenje hobijem isl. Svaka od ovih tehnika se može koristiti u skladu sa potrebama i afinitetima pojedinca, i u kombinaciji sa pravilnom ishranom i zdravim snom umnogome umanjiti svakodnevne stresore koje radno okruženje nosi sa sobom.

 

 

Semra Bitić, psiholog